1. Bazalna metabolička rata
Bazalna metabolička rata predstavlja kalorije koje potrošimo ne radeći gotovo ništa. Odnosno, mogli bismo reći da je bazalni metabolizam iznos kalorija koje naše tijelo potroši u mirovanju.
Kad govorimo o bazalnoj metaboličkoj rati, tad imamo 2 glavna faktora koji utječu na njenu brojku, a to su:

a). Ukupna tjelesna masa
b). Udio čiste tjelesne mase (sve osim potkožnog masnog tkiva)

2. Termički efekt hrane
Termički efekt hrane možemo vrlo jednostavno definirati kao iznos kalorija potrošen u procesu probavljanja pojedene hrane. Iako ne toliko značajan čimbenik u definiranju potrebnih kalorija na dnevnoj bazi za postizanje željenih efekata, valja spomenuti da termički efekt hrane varira o vrsti pojedenih namirnica.
Primjerice, tijelo ima puno veći termički efekt kad jedemo proteine u odnosu na to kad unosimo ugljikohidrate i masti. Ugljikohidrati i masti imaju značajno niži termički efekt.

U brojkama bi to izgledalo ovako:
a). Proteini – 20-25% kalorija potrošeno
b). Ugljikohidrati – 5-15% kalorija potrošeno
c). Masti – 0-5% kalorija potrošeno

3. Stupanj tjelesne aktivnosti
Stupanj tjelesne aktivnosti predviđa iznos kalorija potrošen bavljenjem određenom sportskom aktivnošću.
Tjelesnom aktivnošću možemo utjecati za čak 15-30% na bazalnu metaboličku ratu. Stupanj tjelesne aktivnosti važniji je čimbenik koji biste trebali uzeti u obzir kada si samostalno želite složiti prehranu.
4-6 tjednih treninga visokog intenziteta nije jednak stupnju aktivnosti primjerice cardio treningu niskog inzenziteta u trajanju od 30-45 min (2 puta tjedno).

4. NEPA / NEAT
NEPA = Non exercise physical activity
NEAT = Non exercise activity

NEPA nam u ovom slučaju predstavlja one male radnje koje svakodnevno izvodimo, a da toga nismo niti svjesni. Pomalo smiješno, ali u ovo ubrajamo radnje poput igranjem s prstima, treskanje nogom dok čekamo u redu i slično.

NEAT predstavlja ipak one malo konkretnije radnje koje svakodnevno obavljamo, a ipak ih ne možemo svrstati u aktivnosti koje troše neku značajniju količinu kalorija. Prema nekim procjenama za ovakve vrste aktivnosti dnevno potrošimo u prosjeku između 200-400 kalorija.
Tu svakako možemo navesti svakodnevno hodanje, odnosno prijeđeni koraci u danu, nošenje namirnica iz dućana, šetnja psa, seks i slično. Prema nekim procjenama za ovakve vrste aktivnosti dnevno potrošimo u prosjeku između 600-800 kalorija.

Zaključak
Osim ovih, dalo bi se svakako ubrojiti još nekoliko faktora koji određuju našu dnevnu energetsku potrošnju, ali zadržati ćemo se na ovima. Teško je s velikom preciznošću odrediti dnevni unos kalorija koristeći se online kalkulatorima, ali možemo biti približni i krenuti otud, a potom korigirati i pratiti napredak.

Online možete pronaći mnogo kalkulatora za izračun dnevnog unosa kalorija i makronutrijenata za postizanje ciljeva, ali imajte na umu određeni postotak odstupanja koje mogu imati od stvarne brojke koja je vama potrebna.

No comment

Odgovori