Manjak dnevne aktivnosti dovodi osobu do potencijalnih problema u starijim godinama poput visokog kolesterola, pretilosti, popraćeno naravno neadekvatnom prehranom, ali ono važnije, s kardiovaskularnim bolestima.

Doktori preporučuju minimalno 30 minuta dnevne aktivnosti, umjerenog intenziteta. Što to znači? Po njihovom, aktivnost umjerenog intenziteta je svaka aktivnost koja podiže puls u mirovanju za 50%-60%.

Konkretno, ako vam je puls 50 otkucaja u minuti, umjerena aktivnost po njima će biti ona gdje su vam otkucaji na 75 u minuti. To bi značilo da je riječ o aktivnostima poput hodanja, plivanja, vožnje bicikla, plesanja, rada u vrtu, čak i obavljanja kućanskih poslova.

Da bi pomogli ljudima oko ostvarivanja dnevnog minimuma, istraživači su istražili koliko slušanje glazbe prilikom bavljenja nekom od navedenih aktivnosti pomaže u ostvarenju cilja i došli do zanimljivog zaključka.

Njihova istraživanja pokazuju kako glazba ima sinergistički učinak na osobu te pomaže pri obavljanju raznih aktivnosti i držanju dnevne rutine.

Naime, za konkretno istraživanje,provedeno u Texasu (na Texas Tech University Health Science Center), podijeljeno je 127 sudionika u dvije grupe. Prva grupa slušala je glazbu prilikom aktivnosti, druga grupa je imala slušalice u ušima bez glazbe.

Grupa s glazbom u ušima postigla je bolje rezultate od grupe bez glazbe.
No, kako je izgledao sam test?

Istraživanje je provedeno na traci za trčanje gdje se sudionicima kroz tri, 3 minutna stadija, podizala brzina te nagib trake. U konačnici se ovaj test provodio kroz ukupno trajanje od 20 minuta, dok je prosječan sudionik odustajao nakon 7-8 minuta.
Sudionici s glazbom u ušima postigli su u prosjeku 50.6 sekundi bolje rezultate od sudionika bez glazbe. Dakle, riječ je o gotovo čitavoj minuti.

Što je s nama redovnim vježbačima?
Obzirom da je riječ o sudionicima s dijabetesom koji nisu tjelesno aktivni, pitanje je koliko se podaci sa istraživanja mogu prenijeti na nas, tjelesno aktivne osobe koji redovito vježbamo.

Smatram da je učinak još i bolji. Ako mene pitate, glazba je ogroman pokretač u treningu. Imati intrizičnu motivaciju izuzetno je bitno ako želite bilo što postići, ali nećemo uvijek biti motivirani za trening.
Gdje motivacija ishlapi, disciplina preuzima. Iz osobnog iskutstva, koliko li sam samo puta došao u gym, gegajući se do squat racka, da bi stavio slušalice na uši i čuo prvi „kick“, ritam koji me podigao toliko da sam uspio nezamislivo.

Zašto je to tako?
Glazba je izvrsna distrakcija vježbaču od okoline,a ujedno radi distrakciju vježbača od tjelesne boli, čime mu omogućuje dulje, napornije treninge. Ritam glazbe također je važan. Pjesme između 120-140 BPM-a po istraživanjima imaju maksimalan učinak kod naprednijih vježbača.
Određene pjesme, one koje volite, one koje „osjetite“ stavljaju vas u „zonu“ dok vježbate te imaju moć podizanja tjelesnih performansi.

Zaključak
Činjenica je da slušanje glazbe tijekom vježbanja pozitivno utječe na performanse vježbača. Podiže raspoloženje, radi distrakciju od tjelesne boli, od okoline, te nam vježbanjem uz glazbu vrijeme brže prolazi.

Cardio anyone?
Znate o čemu pričam. Stoga, ukoliko niste dosad imali naviku trenirati uz glazbu, već ste slušali što god vam je vaš lokalni fitness centar nametnuo, probajte staviti slušalice s omiljenom glazbom (malo bržeg ritma) i otiđite do squat racka!

No comment

Odgovori