Uvod

Kreatin i dalje ostaje jedan od najboljih i najsigurnijih dodataka prehrani za svakoga tko želi postati veći i jači. Iako su nedavni dokazi pokazali da su izravne koristi od nadopune kreatina za hipertrofiju možda manje nego što se ranije mislilo, opći učinak kreatina na mišićnu masu i snagu i dalje nije nešto što bi se trebalo ignorirati. Međutim, ovaj članak s pregledom će se usredotočiti na nešto malo drugačije učinke kreatina. Danas ćemo istražiti potencijalne koristi nadopune kreatina za zdravlje mozga i kognitivne funkcije.

Kognitivne funkcije uključuju različite mentalne sposobnosti poput pažnje, pamćenja, donošenja odluka, jezika, kreativnosti i znanja. Možda niste svjesni, ali kreatin je vrlo važan za dobro funkcioniranje mozga, i nije samo supstanca koja se koristi za aktivnosti povezane s mišićima. Kreatin djeluje kao spremište visokoenergetskog fosfata, što također pomaže održavanju energetskih razina mozga tijekom aktivnosti koje zahtijevaju puno energije, budući da mozak koristi oko 20% energije tijela, tako da mu je potreban kreatin da bi normalno funkcionirao.

Članak koji ćemo danas pregledati je “narativni pregled”. Narativni pregled nema određeni skup kriterija za uključivanje ili metodu pretraživanja kao što to čini sistematski pregled. Ako ste primijetili, sistematski pregledi obično pretražuju određene baze podataka, pregledavaju studije koje su imale određene metodološke pristupe i čak koriste određene alate za ocjenu metodološke kvalitete uključenih studija, rizik od pristranosti itd. Iako narativni pregledi imaju za cilj pružiti pregled trenutne literature, skloniji su pristranosti zbog njihove mnogo “slobodnije” strukture jer zapravo ne možete pratiti način na koji su autori metodološki pristupili prikupljanju pregledanih studija. Ne kažem da narativni pregledi nemaju što ponuditi, ali je njihova “težina” dokaza drugačija od one sistematskog pregleda i meta-analize.

Članak koji pregledavamo, naslovljen je “Heads Up” za suplementaciju kreatinom i potencijalom za poboljšanje funkcije i zdravlja mozga Candow et al. (2023).

Primjene za zdravlje mozga i poboljšanje funkcije pokrenuo je dr. Darren Candow, jedan od vodećih stručnjaka u istraživanju kreatina, posebno kada je riječ o nadopunjavanju kreatina u kombinaciji s vježbanjem s otporom i kliničkim implikacijama za poboljšanje starenja mišićno-koštanog sustava. Članak je objavljen u lipnju 2023. godine, pa predstavlja vrlo svježi pregled literature o kreatinu i zdravlju mozga.

Vidjet ćemo ima li kreatin za ponuditi više od samo koristi za mišićnu masu i snagu!

Što su ispitivači otkrili?

Kognitivna funkcija

Kao što je već spomenuto, kreatin je vrlo važan za dobro funkcioniranje mozga. On pohranjuje visokoenergetske fosfate, pomažući održavanje energetskih razina mozga tijekom aktivnosti koje zahtijevaju puno energije. Mozak koristi oko 20% energije tijela, pa mu je potreban kreatin da bi normalno funkcionirao. Problemi s kreatinom u mozgu mogu dovesti do ozbiljnih posljedica za razvoj i funkciju mozga. Neke rijetke poremećaje koji utječu na kreatin u mozgu mogu uzrokovati kašnjenja u razvoju, intelektualne poteškoće, napadaje i poremećaje pokreta.

Mozak dobiva kreatin iz različitih izvora, poput hrane koju jedemo, i iz jetre i samih stanica mozga, međutim, uzimanje dodatnog kreatina kao dodatka prehrani može pomoći povećati razine kreatina u mozgu u određenim situacijama, ali ne uvijek, nešto što još uvijek pokušavamo razumjeti jer je transport kreatina u mozgu vrlo složen proces i može ovisiti o mnoštvu čimbenika.

Studije na životinjama sugeriraju da kreatin može imati ulogu u podržavanju kognitivnih zadataka koji zahtijevaju puno energije, poput učenja i pamćenja. Na primjer, u nekim eksperimentima s miševima, unos kreatina poboljšao je pamćenje i aktivnost u mozgu, dok postoje i dokazi koji sugeriraju da se učinci kreatina na kognitivnu funkciju mogu razlikovati između muškaraca i žena. Međutim, u studijama na ljudima, rezultati su miješani, pri čemu neke studije pokazuju poboljšanja kognitivne funkcije s nadopunom kreatina, dok druge ne pokazuju, s varijacijom u nalazima vjerojatno zbog čimbenika poput dobi, doze i trajanja unosa kreatina. Osim toga, visoke razine stresa mogu utjecati na energetske razine mozga i utjecati na učinke kreatina na kogniciju, čineći nadopunu kreatina korisnijom nego ako bi se koristila u ne-stresnom stanju.

Iako učinak kreatina na kognitivnu funkciju djeluje obećavajuće, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razumjelo kako kreatin utječe na kognitivnu funkciju u različitim stresnim uvjetima i istražile moguće razlike temeljene na dobi i spolu.

Ozljede mozga

Ozljede mozga, poput potresa mozga, prilično su česte i mogu uzrokovati trajne probleme, a jedan od mogućih tretmana koji se istražuje za njihovo suzbijanje je nadopuna kreatinom. Zbog učinka kreatina na aktivnost mozga nakon ozljeda mozga, kreatin može pružiti zaštitu od daljnjih oštećenja, s podacima iz studija na životinjama koji pokazuju pozitivne rezultate kada je kreatin primijenjen prije izazivanja ozljeda mozga, pri čemu su glodavci injicirani kreatinom prije nego što su pretrpjeli ozljede mozga imali manje oštećenja mozga od onih kojima nije apliciran kreatin.

Osim podataka iz studija na glodavcima, postoji i neki ljudski dokazi koji sugeriraju da bi nadopuna kreatinom mogla biti korisna za ozljede mozga kod ljudi, s posebnom studijom koja pokazuje da je nadopuna kreatinom rezultirala mnoštvom pozitivnih ishoda (npr. poboljšano kretanje, komunikacija, smanjena umor itd.) kod djece i adolescenata koji su imali nedavnu ozljedu mozga. Slično učincima kreatina na kognitivnu funkciju, učinak kreatina na ozljede mozga još uvijek zahtijeva više istraživanja kako bismo stvarno razumjeli može li dovesti do značajnih koristi za ozljede mozga kod ljudi.

Neurodegenerativne bolesti

Neurodegenerativne bolesti (npr. Parkinsonova bolest) utječu na živčani sustav i postupno se pogoršavaju tijekom vremena. Dogode se kada živčane stanice u mozgu ili tijelu prestanu pravilno funkcionirati i na kraju umiru, a nažalost, trenutno ne postoji lijek za ove bolesti, ali istraživači pokušavaju pronaći tretmane koji mogu pomoći u upravljanju simptomima i usporiti njihov napredak, a jedan od potencijalnih tretmana koji se istražuje je nadopuna kreatinom. Razlog zašto se istražuje kreatin kao potencijalni tretman je taj što istraživači pretpostavljaju da bi nadopuna kreatinom mogla biti učinkovita u odgađanju napredovanja neurodegenerativnih bolesti, s obzirom na ulogu fosfokreatinskog sustava u mnoštvu energetskih i staničnih puteva.

Alzheimerova bolest je najčešći uzrok neurodegenerativne demencije, što dovodi do gubitka pamćenja, teškoća u govoru i kognitivnih problema, pri čemu studije pokazuju da kreatin može imati neuroprotektivne učinke i potencijalno pomoći protiv Alzheimerove bolesti. Međutim, istraživanja o nadopuni kreatina i Alzheimerovoj bolesti još su uvijek u ranoj fazi, i potrebno je provesti više studija kako bi se utvrdila njegova učinkovitost.

Još jedna vrlo česta neurodegenerativna bolest koja je istražena u kontekstu nadopune kreatinom je Parkinsonova bolest. Parkinsonova bolest utječe na pokrete i često dovodi do tremora, krutosti i problema s ravnotežom, a suprotno nadopuni kreatina za Alzheimerovu bolest, ispitivanja na ljudima s kreatinom i Parkinsonovom bolesti još nisu pokazala obećavajuće rezultate.

Literatura o učincima kreatina na druge neurodegenerativne bolesti poput multiple skleroze, lateralne amiotrofične skleroze i Charcot-Marie-Tooth bolesti ili je pokazala miješane rezultate ili nema koristi, s trenutno dostupnom literaturom o ljudima koja je donekle ograničena. Međutim, nadopuna kreatinom pokazala je neke potencijalne koristi za određene vrste mišićnih distrofija (npr. Duchenneova i Beckerova), ali da li može koristiti i za druge vrste mišićnih distrofija zahtijeva daljnja istraživanja.

Poremećaji raspoloženja

Poremećaji raspoloženja, poput većih depresivnih poremećaja, bipolarnog poremećaja, poremećaja anksioznosti i posttraumatskog stresnog poremećaja, vodeći su uzroci invalidnosti širom svijeta, pri čemu otprilike 5% globalne populacije u bilo kojem trenutku doživljava simptome ovih poremećaja.

Autori narativnog pregleda također su primijetili da postojeće terapije za poremećaje raspoloženja često ne pružaju dovoljnu podršku pacijentima. Na primjer, razgovorne i terapije ponašanja poput kognitivno-bihevioralne terapije samo ublažavaju simptome kod otprilike 50% pacijenata, dok antidepresivi također nisu vrlo učinkoviti, smanjujući simptome samo kod otprilike 60% pacijenata, a mnogi pacijenti prestaju uzimati ove lijekove zbog nuspojava (npr. dobivanje na težini).

Stoga su istraživanja usmjerena na razumijevanje neurokemijskih mehanizama poremećaja raspoloženja, a neka istraživanja zapravo su otkrila da se koncentracije kreatina mogu razlikovati među pojedincima i područjima mozga što može imati ulogu u određenim poremećajima raspoloženja. Na primjer, neka istraživanja su otkrila negativan odnos između koncentracija kreatina u frontalnom korteksu i simptoma depresije. Stoga je hipotetizirano da povećanje razina kreatina u mozgu, posebno u prednjem korteksu, može pomoći u ublažavanju nekih simptoma depresije i anksioznosti. Međutim, krvno-moždana barijera ograničava ulazak kreatina u mozak, utječući na njegovu učinkovitost kao tretman, stoga su potrebna daljnja istraživanja jer mehanizmi iza sposobnosti kreatina da utječu na poremećaje raspoloženja još nisu potpuno razumljivi.

Što sve ovo znači za nas?

Iako je jedan od glavnih zaključaka ovog članka da je potrebno više istraživanja kako bi se potpuno razumjela uloga nadopune kreatina za zdravlje mozga, trenutno dostupna literatura, iako ograničena, relativno je pozitivna u pogledu učinaka kreatina na zdravlje i funkciju mozga, posebno uzimajući u obzir sigurnosni profil kreatina i njegove koristi za snagu mišića i hipertrofiju.

Prošli sistematski pregledi koji su istraživali učinak kreatina na pamćenje kod zdravih pojedinaca pokazali su da nadopuna kreatinom može poboljšati performanse pamćenja, posebno kod starijih odraslih osoba, dok su drugi sistematski pregledi pokazali da kreatin može dovesti do određenih kognitivnih koristi kod stresiranih i starijih osoba. Kada tome dodamo potencijal za kreatin da poboljša simptome anksioznosti i depresije, argument za nadopunu kreatinom postaje još snažniji, posebno kod starijih osoba, gdje blaga poboljšanja kognitivne funkcije i mišićne mase mogu biti od velike praktične važnosti.

Take home message!

Kao što smo već rekli, kreatin je jedan od rijetkih dodataka prehrani koji vrijedi vašeg vremena i novca. Sigurno, nije nužno nadopunjavati se kreatinom kako bi bili u formi, snažni i zdravi, ali koristi nadopune nadmašuju negativne strane, koje su uglavnom povezane s troškovima i “poteškoćama” (iako su ove potonje vrlo minimalne prema mom mišljenju). S velikom dozom sigurnosti možemo reći da će vam nadopunjavanje s kreatinom pomoći u dobivanju mišićne mase, te također pružiti druge potencijalne koristi.