Uvod

Kava za većinu nas ima posebno mjesto u našem životu, ključni je napitak u jutarnjim rutinama milijuna ljudi diljem svijeta. Ipak, njezine zdravstvene implikacije ostaju kontroverzna tema, s istraživanjima koja se kreću od hvaljenja njezinih potencijalnih zdravstvenih koristi do upozoravanja na rizike. Ovaj polarizirani pogled na konzumaciju kave doveo je do zbunjenosti među javnosti i zdravstvenim stručnjacima podjednako, zamagljujući pitanje je li kava zdrav napitak ili baš i ne. Ova zbunjenost dodatno se potiče širokom dostupnošću visokokofeinskih napitaka (npr. energetski napici), budući da ljudi često povezuju negativne učinke vrlo visoke konzumacije kofeina s izravnom konzumacijom kave.

Međutim, ono što mnogi ne uzimaju u obzir jest kompleksan kemijski sastav kave. Kava je više od samog izvora kofeina; to je napitak prepun preko tisuću biološki aktivnih spojeva, poput klorogenskih kiselina i diterpena poput kafestola i kahweola. Vjeruje se da ovi spojevi posjeduju antioksidativna, protuupalna, antifibrotična pa čak i antikancerogena svojstva, nudeći mogući mehanizam za zdravstvene asocijacije uočene u epidemiološkim studijama.

Unatoč globalnoj popularnosti kave, neki od potencijalno negativnih učinaka kave često se ističu više od potencijalnih zdravstvenih koristi, često na način koji izaziva strah. Međutim, važno je napomenuti da se kava ne stvara jednako, te da učinci kave na naše tijelo mogu biti pod utjecajem niza čimbenika, uključujući vrstu kave (npr. Arabica naspram Robuste), stupanj prženja, metode pripreme, pa čak i individualne razlike u genetici i sastavu mikrobioma crijeva. Ove varijable ne samo da utječu na biodostupnost spojeva u kavi, već i na način na koji ovi spojevi djeluju s našim tijelima.

Stoga ostaje pitanje: je li kava, u prosjeku, korisna za naše zdravlje i što čini istinski utemeljene smjernice o konzumaciji kave? Varijabilnost u učincima kave sugerira da njezini zdravstveni učinci možda nisu univerzalni, već ovise o nizu čimbenika, od genetskih predispozicija do životnih izbora.

Tu dolazi u sliku ovaj klasični rad Poole i suradnika!

(Coffee consumption and health: umbrella review of meta-analyses of multiple health outcomes. Poole et al. (2017))

Što su ispitivali i kako?

Cilj ove recenzije bio je sintetizirati dokaze iz opservacijskih i intervencijskih studija o konzumaciji kave i širokom spektru zdravstvenih ishoda. Autori nisu samo željeli razjasniti opće zdravstvene učinke kave, već i identificirati obrasce konzumacije koji mogu optimizirati zdravstvene koristi ili ublažiti potencijalne rizike.

U osnovi, pokušali su odgovoriti na sljedeća pitanja:

Je li konzumacija kave korisna, štetna ili neutralna za zdravlje, i pod kojim uvjetima?
Da li potencijalne zdravstvene koristi konzumacije kave nadmašuju njezine rizike?
I važno, kako se ovo znanje može prevesti u praktične smjernice za javnost?

Kao što je već spomenuto, ovaj pregled je imao za cilj sintetizirati postojeća istraživanja ocjenjujući dokaze iz metaanaliza opservacijskih i intervencijskih studija koje su istraživale odnos između konzumacije kave i širokog niza zdravstvenih ishoda. Bitno je naglasiti da je ovo bila recenzija recenzija, nazvana “kišobran recenzija” (umbrella review).

Istraživači su odabrali metodologiju kišobran recenzije zbog njezine sposobnosti sustavnog pretraživanja, organiziranja i kritičke procjene dokaza iz višestrukih sustavnih pregleda i metaanaliza povezanih s određenom izloženošću – u ovom slučaju, konzumacijom kave. Ovaj pristup omogućava sveobuhvatnu sintezu istraživanja, gotovo ne ostavljajući nijedan kamen nepročešljan.

Kao i obično kod pregleda, istraživači su pretraživali mnoštvo baza podataka, uključujući PubMed, Embase, CINAHL i Cochrane bazu sustavnih pregleda, tražeći metaanalize promatračkih ili intervencijskih studija koje su istraživale zdravstvene ishode povezane s konzumacijom kave. Uključene su studije o odraslima, u bilo kojem okruženju širom svijeta, koje su istraživale i kofeinsku i dekofeiniziranu kavu.

Autori su izdvajali niz različitih varijabli iz svakog istraživanja koje su ispunjavale kriterije uključivanja, poput ishoda od interesa, karakteristika populacije, broja studija, dizajna studija, mjera konzumacije kave i metoda konzumacije.

Za procjenu kvalitete uključenih metaanaliza, istraživači su koristili alat A MeaSurement Tool to Assess systematic Reviews (AMSTAR), alat dizajniran za procjenu metodološke kvalitete sustavnih pregleda. Dodatno, GRADE sustav je korišten za ocjenu kvalitete dokaza za svaki ishod, kategorizirajući ih kao visoke, umjerene, niske ili vrlo niske.

Što su ispitivači pronašli?

Prvo su autori prošli kroz 201 metaanalizu promatračkih istraživanja koja su obuhvaćala 67 jedinstvenih zdravstvenih ishoda, te 17 metaanaliza intervencijskih istraživanja s devet jedinstvenih ishoda. To je zaista velika količina podataka!

Evo što su otkrili:

Opće zdravstvene koristi:
Konzumacija kave češće je povezana sa zdravstvenim koristima nego s štetama. Značajno, najveće relativne smanjenja rizika primijećena su kod unosa od tri do četiri šalice dnevno za ishode poput smrtnosti uzrokovane svim uzrocima (all-cause mortality), kardiovaskularne smrtnosti te određenih kardiovaskularnih bolesti. Visoka u odnosu na nisku konzumaciju kave također je povezana s 18% nižim rizikom od incidentnih karcinoma.

Specifični zdravstveni ishodi:
Rak

Konzumacija kave pokazala je manji rizik od nekoliko specifičnih karcinoma, uključujući, ali ne ograničavajući se na karcinom prostate, karcinom endometrija, karcinom kože i karcinom jetre.

Kardiovaskularno zdravlje
Manji rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući koronarnu srčanu bolest i moždani udar, povezan je s konzumacijom kave. Pregled je istaknuo ne-linearnu povezanost, sugerirajući da koristi od kave dosežu vrhunac pri umjerenim razinama unosa.

Metabolička i jetrena stanja
Kava je povezana s manjim rizikom od dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma i raznih jetrenih stanja, uključujući cirozu jetre i karcinom jetre. Velik je bio opseg koristi za jetrene uvjete među najizraženijima među pregledanim zdravstvenim ishodima.

Neurološko zdravlje
Manji rizici od Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti i depresije povezani su s konzumacijom kave.

Potencijalni zdravstveni rizici
Pregled je identificirao potencijalne rizike koji su se uglavnom odnosili na trudnoću, uključujući povezanosti s niskom porođajnom težinom, prijevremenim porodom u prvom i drugom tromjesečju te gubitkom trudnoće. Povezanost je primijećena kod visoke u odnosu na nisku / nikakvu konzumaciju tijekom trudnoće, pri čemu su se rizici uglavnom ublažili kada su napravljene prilagodbe za pušenje. Prijavljen je i rizik povećanja prijeloma kod žena koje piju kavu, ali ne i kod muškaraca.

Dekofeinizirana kava
Konzumacija dekofeinizirane kave općenito je povezana sa sličnim zdravstvenim koristima kao i konzumacija obične kave, sugerirajući da komponente osim kofeina mogu doprinijeti opaženim zdravstvenim ishodima.

Obrazac konzumacije
Rezultati sugeriraju da umjerena konzumacija kave, otprilike tri do četiri šalice dnevno, će najvjerojatnije koristiti zdravlju, a ne mu naštetiti. Pregled posebno ističe da zdravstveni utjecaji kave mogu varirati ovisno o individualnoj osjetljivosti, načinu pripreme i tome je li kava kofeinizirana ili dekofeinizirana.

Sve u svemu, ova sveobuhvatna recenzija pokazuje da je konzumacija kave općenito sigurna unutar uobičajenih uzoraka unosa, ističući potencijalne koristi za širok spektar zdravstvenih ishoda, ali isto tako napominjući specifične uvjete i populacije gdje oprez može biti opravdan.

Što ovi rezultati znače?

Rezultati ove sveobuhvatne recenzije vjerojatno se mogu pripisati bogatom biološkom aktivnom sastavu kave, koji utječe na zdravlje kroz različite mehanizme. Kava je značajan izvor antioksidansa, poput klorogenske kiseline, kafeične kiseline i hidroksicinamične kiseline, antioksidansi koji mogu igrati ključnu ulogu u borbi protiv oksidativnog stresa u tijelu, procesa koji oštećuje stanice i povezan je s razvojem kroničnih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti i rak.

Osim toga, spojevi u kavi, uključujući klorogensku kiselinu, pokazali su protuupalna svojstva. Budući da kronična upala može igrati ulogu u razvoju mnogih bolesti, poput srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i određenih karcinoma, to može objasniti zašto kava može pomoći u smanjenju rizika od razvoja tih stanja. Osim toga, konzumacija kave također je povezana s poboljšanim metabolizmom glukoze i smanjenim rizikom od dijabetesa tipa 2, djelomično zbog njezinog utjecaja na hormone koji reguliraju inzulin i razinu šećera u krvi.

Važno je prepoznati da učinci kave mogu varirati ovisno o individualnim genetskim predispozicijama, zdravstvenim stanjima i načinu pripreme i konzumacije kave. Iako kava nudi potencijalne zdravstvene koristi, također sadrži kofein, koji kako su također primijetili autori recenzije, može zahtijevati ograničenje kod određenih skupina poput trudnica i osoba s određenim zdravstvenim stanjima ili osjetljivostima.

Važno je napomenuti da studija sugerira da je konzumacija tri do četiri šalice kave dnevno povezano s najvećom koristi u smanjenju rizika od različitih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, određene karcinome, metabolička i jetrena stanja te neurološke poremećaje. To ukazuje na ne-linearnu povezanost između konzumacije kave i zdravstvenih koristi, gdje je umjerena konzumacija ključna, a veće količine ne nužno rezultiraju većim koristima.

Take home message!

Za većinu ljudi, konzumacija do tri do četiri šalice kave dnevno može biti dio zdrave prehrane. Ova razina konzumacije povezana je s najznačajnijim zdravstvenim koristima i minimalnim rizicima za opću populaciju. Trudnice ili osobe s povećanim rizikom od prijeloma, posebno žene, trebaju razmotriti ograničavanje unosa kave. No što je s onima koji su osjetljivi na kofein i ne mogu popiti više od jedne šalice kave dnevno jer inače ne mogu spavati noću, čujem vas kako pitate. Pa, za one osjetljive na kofein ili one koji radije izbjegavaju kofein, dekofeinizirana kava je korisna alternativa koja nudi slične zdravstvene koristi kao i obična kava. Ova opcija omogućava pojedincima da uživaju u društvenim i kulturnim aspektima kave bez kofeinskih učinaka. Kulturni aspekt, barem za mene osobno, također je važan faktor koji mnogi često zanemaruju. Sastajanje na kavi je uobičajen način druženja i čak čini dio mnogih kultura gdje je “ići na kavu” gotovo sinonim za “ajmo se naći”.

Važno je napomenuti da iako kava može pozitivno doprinijeti zdravlju, ne bi je trebalo oslanjati kao jedinu mjeru za prevenciju bolesti. Uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost i ostali zdravi životni izbori igraju ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja. Zamislite kavu kao trešnju na vrhu, ne kao glavnu komponentu vašeg zdravlja. Ako loše spavate i jedva se krećete, konzumiranje 2-4 šalice kave svaki dan može pružiti neke zdravstvene koristi, ali vjerojatno neće puno značiti ako osnovne stvari nisu na mjestu.

Dodatno, ono što funkcionira za jednu osobu možda neće nužno funkcionirati za drugu. Iako je malo vjerojatno da će umjerena konzumacija kave rezultirati ukupno štetnim učinkom na vaše zdravlje, važno je uzeti preporuke s rezervom. Ako vam konzumiranje kave povećava osjetljivost na anksioznost ili uzbuđenje, smanjenje konzumacije kave ili odabir dekofeinizirane opcije može biti najbolje rješenje.