Vitamin D3 jedan je od onih suplemenata koje koristimo u zimskom periodu, periodu kad nema puno sunčanih dana. Riječ je o vitaminu topivom u mastima koji je nužan za ljudsko preživljavanje. Vitamin D možemo dobiti iz sunca (u ljetnim mjesecima), dok bi se prirodno u prehrani nalazio u ribi i jajima.

Suplementacija vitaminom D3 pruža brojne benefite. Ovo bi bili neki od:

-doprinosi normalnoj apsorpciji / iskorištenju kalcija i fosfora
-doprinosi normalnoj razini kalcija u krvi
-ima ulogu u procesu dijeljenja stanica
-doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
-doprinosi održavanju normalne funkcije mišića
-doprinosi održavanju normalnih kostiju
-doprinosi održavanju normalnih zubi.

Međutim, ovo nisu jedini benefiti ovog moćnog vitamina. U brojnim istraživanja stalno nailazimo na zanimljive činjenice sa suplementacijom s D3.

Što smo uspjeli saznati?

  • Smanjenje fraktura i rizika od fraktura i prijeloma kostiju kod starijih ljudi (u dozama od 700-1000iu dnevno)
  • Smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti (od 1000iu naviše dnevno)
  • Smanjenje rizika od raka crijeva (vitamin D3 na 37ng/ml)
  • Povećanje funkcionalnosti i smanjenje atrofije mišića kod starijih ljudi (od 65 god nadalje, doziranje od min. 1000iu dnevno)
  • Sekrecija inzulina i inzulinska osjetljivost se popravlja kod osoba s dijabetesom tip II (povećana sekrecija inzulina za 34.3%).
  • Smanjenje rizika od razvoja multiple skleroze (istraživanje rađeno na 187653 žena u periodu od 6 mjeseci pokazalo je smanjeni rizik od 0.59 (95% CI = 0.38 do 0.91 kod žena)

Ostali benefiti (za koje se vjeruje) kod vitamina D3 za koje (još) nema dovoljno istraživanja:

  • Poboljšanje raspoloženja i smanjenje blagih depresivnih stanja
  • Povećanje testosterona


Doziranje vitamina D3.

Preporučene dnevne doze su 400-800 iu dnevno, no to je ipak premalo za odraslu osobu.  Gornja sigurna granica u Americi i Kanadi je 4000 iu dnevno, no istraživanja sugeriraju da je gornja sigurna granica ipak nešto viša, 10000iu dnevno.

Za većinu, neka umjerena suplementacija najniže efektivne doze iznosila bi 1000 do 2000iu dnevno. Veće doze, bazirane na tjelesnoj kilaži kreću se od 20-80iu po kilogramu tjelesne težine. Isto tako, treba uzeti u obzir samu osobu. Tip kože, izloženost suncu, starost, tjelesnu aktivnost, prehranu i  brojne druge čimbenike prije određivanja samog doziranja D3.

Osoba svijetle puti  rođena u kontinentalnom dijelu Hrvatske trebati će u zimskim mjesecim puno više vitamina D nego osoba tamnije puti, koja dolazi iz područja mediteranske klime (Jug Hrvatske) i jede puno ribe. Opet, ovo nije pravilo. Ne znači nužno, no neka generalna podjela je.

Iako suplementacija s D3 nije opasna, dapače, bilo bi poželjno napraviti nalaz da vidite kako stojite s ovim vitaminom, te da li vam je suplementacija istim uopće potrebna. No, većina je deficitarna u zimskim mjesecima, stoga su šanse da ste u „lower normal rangeu“ dosta velike.

Kalcij i vitamin K.

Vitamin D3 potpomaže apsorbiciji kalcija i vitamina K.

Zaključak.

Brojne su prednosti koje imamo suplementacijom s vitaminom D3. Iako su najveći pomaci u unapređenju zdravlja te vitalnosti viđeni na istraživanjima kod starije populacije, on svakako ima svoje mjesto i na sve ostale generacije.

Ukoliko se bavite tjelovježbom, hranite zdravo ili jednostavno želite biti zdravi, suplementacija s ovim vitaminom može biti jedino od koristi.

No comment

Odgovori